U okviru konferencije 18th European Conference on Earthquake Engineering (ECEE 2026), održane u Berlinu, Njemačka, istraživači Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek predstavili su znanstveni rad pod nazivom „Seismic Exposure of the Croatian Building Stock: Development, Data Gaps, and Vulnerability Implications”. Autori rada su Josip Radić, Antonija Ereš i Marijana Hadzima-Nyarko, a istraživanje je provedeno u okviru projekta IM4StEM te predstavljeno tijekom posebne sesije „Seismic Exposure of the West Balkans Built Environment”.
Izlaganje je bilo usmjereno na neke od glavnih izazova u procjeni potresnog rizika u Hrvatskoj, osobito na nedostatak detaljnih podataka o postojećim zgradama i njihovim konstrukcijskim karakteristikama. U istraživanju je promatran razvoj građevinskog fonda Hrvatske kroz povijest, uzimajući u obzir promjene u načinima gradnje, korištenim materijalima i propisima za potresno projektiranje. Posebna pozornost posvećena je starijim zgradama izgrađenima prije uvođenja suvremenih propisa za potresno projektiranje, budući da su mnoge od njih posebno osjetljive na djelovanje potresa.
Grad Osijek predstavljen je kao studija slučaja kojom se pokazuje kako sustavno prikupljanje detaljnih podataka o pojedinim zgradama može pridonijeti boljem razumijevanju njihove potresne oštetljivosti. Tijekom izlaganja predstavljene su i aktivnosti provedene u okviru projekta IM4StEM, uključujući razvoj centralizirane baze podataka o zgradama i digitalne aplikacije namijenjene prikupljanju podataka tijekom terenskih pregleda. Navedeni alati korišteni su za prikupljanje podataka o zgradama u pet partnerskih gradova: Osijeku, Splitu, Brașovu, Bitlisu i Novom Sadu. Rezultati istraživanja provedenog u Osijeku pokazali su da značajan udio promatranog građevinskog fonda čine tradicionalne zidane zgrade, među kojima su posebno zastupljene nearmirane zidane konstrukcije s fleksibilnim međukatnim konstrukcijama. Dobiveni rezultati naglašavaju važnost poznavanja konstrukcijskih karakteristika postojećih zgrada pri procjeni njihova mogućeg ponašanja tijekom potresa.
Istraživanje je ukazalo na potrebu za razvojem detaljnijih i pouzdanijih baza podataka o zgradama kako bi se unaprijedila procjena potresne oštetljivosti i omogućilo učinkovitije upravljanje potresnim rizikom. Osim predstavljanja rezultata istraživanja, sudjelovanje na konferenciji ECEE 2026 pružilo je vrijednu priliku za predstavljanje rezultata projekta IM4StEM međunarodnoj zajednici stručnjaka i istraživača u području potresnog inženjerstva, razmjenu ideja i iskustava s istraživačima koji se bave sličnim izazovima te razmatranje mogućnosti buduće suradnje.
